Imate poslovnu ideju za koju mislite da je izvrsna. Možda vam nedostaje malo hrabrosti ili je imate baš onoliko koliko treba da se odlučite da je realizirate. Prije nego što požurite registrirati svoju tvrtku ili pisati dug poslovni plan koji zahtjeva puno vaše energije, prije svega, razjasnite sami sebi rješavate li stvaranjem neke nove vrijednosti stvarnu potrebu, što je ta nova vrijednost točno te kako možete održivo poslovati i ostvariti viziju koju ste si zacrtali. Kako biste u tome uspjeli, morate odmah zavrnuti rukave i početi djelovati.

Djelovanje podrazumijeva izradu poslovnog modela i testiranje njegovih ključnih elemenata. Ono će vam pomoći da ne trošite uzalud svoje dragocjeno vrijeme i da smanjite rizik stvaranja nečega što nitko ne treba odnosno neće htjeti kupiti. Testiranje je proces učenja i detekcije onoga što još treba unaprijediti kako biste razvili proizvod ili uslugu za koju će kupci biti spremni platiti. Što to konkretno za vaš na samom početku poduzetičkog puta znači? Znači da nema puno priprema, da morate odmah zaroniti u pravo iskustvo bavljenja poduzetništvom. A ono podrazumijeva malo koračanja prema naprijed pa malo prema nazad, i tako možda nekoliko puta, dobivanje povratne informaciju od (potencijalnih) klijenata koje će vam pomoći postaviti dobar poslovni model na noge.

Lean Startup pokret, odnosno njegov pristup stvaranju startupa i razvoju proizvoda, fokusiran je na specifičan proces koji je potrebno proći da biste na početku svoga poduzetničkog puta sami sebi dokazali jeste li sa svojom idejom na dobrome putu, odnosno koji će vam pomoći da vaš proizvod čim prije dođe do klijenata koji će ga biti spremni platiti. Jedan od principa Lean Startup metodologije je Build – Measure – Learn (Izradi – Mjeri – Uči), tzv. krug učenja kojeg bi svatko tko razvija neki novi proizvod trebao slijediti (za početak, pročitajte članak Mire Hegedića, suosnivača Lean Startup Croatia: www.netokracija.com/lean-startup-pokret-56980).

Njihov krug učenja ukazuje na važnost:

1. brzog pretvaranja ideje u tangibilan proizvod (koji nije nužno njegov konačan oblik) koji je rješenje na detektiran, stvaran i relevantan problem,
2. mjerenja kako ciljano tržište na njega reagira,
3. integriranja povratnih informacija u svoj poslovni model – treba li u vašoj mašini nešto popravljati, poboljšati ili mijenjati ili je on pak spreman za ubrzanje

Ulasku u krug učenja i testiranja pretpostavki te dobivanja pravovaljane povratne informacije s tržišta prije kretanja na ‘veliko’, prethodi artikulacija ponude vrijednosti, razloga zašto je ona relevantna i koji je njezin potencijalni utjecaj. Vaša ponuda vrijednosti u srcu je vašeg poslovnog modela. Prvi korak u vašem procesu djelovanja stoga definiranje vaše ponude vrijednosti i poslovnog modela.

1. Skiciranje poslovnog modela

Poslovni model opis je načina na koji poslujete, ili kako ga Osterwalder i Pigneur, autori svjetski poznatog Platna poslovnog modela (Business Model Canvas), definiraju, jasna artikulacija načina na koji organizacija stvara, isporučuje i zahvaća vrijednost. Poslovni modeli skupovi su pretpostavki koje stavljamo u međusobni odnos kako bismo stvorili i vizualizirali mehaniku svog budućeg poslovnog poduhvata sa svim njegovim back-end (stvaranje vrijednosti koje želimo dovesti na tržište) i front-end (dovođenje vrijednosti na tržište) elementima.

Kako biste bili učinkoviti, stvorite robustan poslovni model koji možete pojasniti na jednoj stranici, a ne dosadan i dug poslovni plan koji neće imati smisla ne bude li vaš poduhvat zaista olakšavao neki problem ciljanog tržišta ili ga rješavao na pametan/privlačan način za koji će ljudi htjeti platiti. A upravo taj način vaša je ponuda vrijednosti. Ponuda vrijednosti poduzeća ono je što ga razlikuje od konkurencije. Ponuda koju stvarate nudi novu vrijednost tržištu kroz raznolike dimenzije kao što su dizajn, pristupačnost, cijena, prikladnost za korištenje, funkcionalnost i dr.

Postoji čitav niz predložaka za skiciranje i razvoj ponude vrijednosti i poslovnog modela. Tu je vrlo korisno Platno poslovnog modela Osterwaldera i Pigneura i njihovo Platno ponude vrijednosti, odnosno hrvatske verzije u prijevodu Borisa Goloba – PPM i PPV).
Postoji i adaptacija Platna posovnog modela za Lean startup metodologiju (Lean Stack), a ako razvijate svoj poslovni model u području društvenih inovacija koji ima namjeru stvoriti pozitivne društvene promjene, možda ćete htjeti koristiti i model Huba za društveno poduzetništvo Sveučilišta Stanford (Stanford Social Entrepreneurship Hub Social Business Model Canvas).

U trenutku kad vam je poslovni model skiciran odnosno kad ga vizualizirate, jasno postavite i artikulirate, potrebno je da budete dovoljno kreativni da konceptualizirate i stvorite početnu verziju vašeg rješenja. Ta početna verzija odnosno minimalni održiv proizvod (Minimum Valuable Product), koji nije nužno baš to – proizvod, strateški je oblikovana forma vašeg rješenja putem kojeg možete brzo testirati drže li vodu pretpostavke koje ste u njega ugradili u stvarnosti ili ne.

2. Testiranje pretpostavki iz poslovnog modela

Eric Ries minimalan održiv proizvod definirao je kao “najmanju stvar koju možete izgraditi, a koja vam omogućuje da što brže prođete krug učenja kroz faze izradi/mjeri/nauči”. Već u fazi njegovog konceptuliziranja ulazite u proces testiranja pretpostavki, izlazite van, na ulicu, kako biste dobili povratne informacije od ljudi koji su vam ciljani kupci. Testiranje se odvija kroz tri faze, a razrađeno Platno ponude vrijednosti kao i vaš minimalni održiv proizvod bit će vam od velike pomoći da:

1. Testirate jeste li uspjeli dekodirati probleme vašeg ciljanog tržišta i jeste li identificirali prave dimenzije rješenja koje ih može riješiti;
2. Testirate što vaše ciljano tržište već konzumira ili ne konzumira te zašto i kako je to relevatno za vaše rješenje;
3. Testirate je li ciljano tržište spremno platiti vaše rješenje – pravi test jeste li ili niste stvorili potrebnu vrijednost.

Minimalni održiv proizvod, kao i vaš poslovni model fluidna je kategorija koja se mijenja u skladu s povratnim informacijama koje kroz sve tri faze dobivate i ugrađujete u nove iteracije vašeg proizvoda. Pobrinite se da u tome procesu pitanja postavljate na pravi način. Knjiga “The Mom Test” Roba Fitzpatricka zanimljiv je priručnik o tome kako možemo dobiti konstruktivnu povratnu informaciju od ljudi s kojima razgovaramo odnosno o tome kako ne tražiti potvrdu da je ono što radimo odlično, već kako tražiti informacije koje će nam pomoći da svoj proizvod što bolje dalje razvijamo.

Ako vjerujete da imate dobru poduzetničku ideju, sada znate kako je potrebno dati samome sebi priliku da na vrijeme provjerite da li je vaše rješenje odgovarajući odgovor na problem. Što čekate? Probajte i sami djelovati!